Rat u Ukrajini: "koalicija voljnih" uputila poruku Moskvi

Prije početka konferencije za novinare nakon sastanka tzv. „koalicije voljnih", u Elizejskoj palači svečano je pred medijima celebriran još je jedan službeni čin: sa samozadovoljnim osmijehom na licu francuski predsjednik Emmanuel Macron sjeo je zajedno sa svojim ukrajinskim kolegom Volodimirom Zelenskim i britanskim premijerom Keirom Starmerom pred novinare kako bi potpisali zajednički dokument.

Macronov glasnogovornik je svečano objasnio da je riječ o deklaraciji o namjeri za slanje multinacionalnih postrojbi „za obranu, obnovu i stratešku održivost Ukrajine".

Velika Britanija i Francuska planiraju vojne lokacije

Nakon potpisivanja u dvoranu su ušli i savezni kancelar Friedrich Merz te američki izaslanici Steve Witkoff i Jared Kushner - i konferencija za novinare je mogla započeti. Starmer je pritom javnosti uputio još nekoliko riječi o planiranom slanju trupa: „Mogu reći da će, ako dođe do primirja, Velika Britanija i Francuska u Ukrajini uspostaviti zaštićene vojne lokacije za oružje i vojnu opremu, kako bi podržale obrambene potrebe Ukrajine."

Nije precizirao koliko bi vojnika u slučaju primirja trebalo biti poslano u Ukrajinu. U izjavi za francusku televiziju Macron je francusku kvotu procijenio na nekoliko tisuća vojnika. Oni ne bi bili raspoređeni na bojišnici, nego u pozadini, radi osiguravanja primirja, pojasnio je francuski predsjednik.

Merz najavljuje angažman Bundeswehra

Merz je u Parizu jasno dao do znanja da je, nakon sklapanja primirja, Njemačka spremna i dalje politički, financijski i vojno sudjelovati u pomoći Ukrajini: „To može, primjerice, značiti da ćemo nakon primirja prijaviti snage za Ukrajinu na susjednom teritoriju NATO-a."

Drugim riječima: njemačka vojska (Bundeswehr) bi mogla preuzeti dodatne zadaće u Poljskoj ili Rumunjskoj i ondje biti trajno prisutna. Koje bi zemlje to mogle biti, kancelar nije precizirao. Merz je naglasio da o tome ne može odlučivati sam: „Želim na ovom mjestu reći: o vrsti i opsegu pomoći moraju odlučiti savezna vlada i Bundestag čim navedeni uvjeti budu razjašnjeni."

Merz pritom ni za sebe niti za saveznu vladu ne želi ništa isključiti - dakle ni eventualni kasniji angažman trupa u Ukrajini.

Za Njemačku i ostale države „koalicije voljnih" bilo je važno to što je u Parizu prvi put i SAD sjedio za stolom. Dvojica američkih izaslanika, Steve Witkoff i Jared Kushner, smjeli su –za razliku od prethodnog dana –sudjelovati i na konferenciji za novinare.

Snažna sigurnosna jamstva

Witkoff je izjavio da će se SAD nakon primirja pouzdano angažirati u Ukrajini sigurnosnim jamstvima: „Ta sigurnosna jamstva tu su da pomognu u odvraćanju od svake vrste daljnjih napada u Ukrajini. A ako bude daljnjih napada, tu su da brane." Jamstva su jaka koliko god mogu biti, rekao je Witkoff.

On je pritom naglasio da i predsjednik Donald Trump tako misli i da on neće napustiti Ukrajinu: „Predsjednik neće povući svoja obećanja. On stoji uz Ukrajinu i uz mirovni sporazum. Pomoći ćemo Ukrajincima da dođu do tog mira. I uvjereni smo da ćemo u tome uspjeti."

Znak jedinstva

Novinarska pitanja o venezuelanskom predsjedniku Nicolasu Maduru ili o verbalnim prijetnjama američkog predsjednika upućenima Grenlandu Macron i Starmer uglavnom su kratko odbili: o tim se temama već izjasnilo, ovdje ne postoji izravna povezanost s Ukrajinom.

Sastanak „koalicije voljnih" imao je, uz malo konkretnih rezultata, i ovog puta prije svega svrhu pokazati jedinstvo Europljana, Ukrajine i američkih predstavnika te uputiti odgovarajuću poruku Moskvi.